Studentske aktivnosti za Budizam
Bitna pitanja za budizam
- Kada i gdje je nastao budizam?
- Tko je bio Buddha i čemu je učio svoje sljedbenike?
- Što budisti vjeruju i koje praznike slave?
- Koji su predmeti ili simboli važni ili sveti u budizmu?
- Gdje su njegovi sljedbenici danas i koliko ljudi prakticira budizam diljem svijeta?
- Kako štuju budisti i tko su njihove duhovne vođe?
Što je budizam?
Siddhartha Gautama rođen je kao hinduistički princ negdje oko 480. - 623. pr. Kr. (priča se razlikuje). Prema legendi, Siddhartin otac čuo je proročanstvo da će njegovo novorođenče postati vjerski vođa, a ne zauzeti pravo mjesto na prijestolju i naslijediti ga. Zbog toga je kralj od svog sina skrivao svaki oblik ljudske patnje. Siddhartha je bio okružen luksuzom i privilegijama i svima u palači bilo je zabranjeno razgovarati o bilo kojoj vrsti bolesti, patnje ili smrti. Rečeno je da je oko svoje 29. godine Siddhartha dobio dopuštenje da izađe izvan palače. Na svom putovanju, Siddhartha je vidio starca, bolesnika i mrtvog čovjeka, što ga je jako uznemirilo. Pitao se koja je svrha života ako bi svi na kraju bili pogođeni bolešću, starošću i smrću.
Dok je Siddhartha nastavljao svoje putovanje, ugledao je redovnika koji je živio kao asketa bez doma ili imetka, a ipak je ovaj čovjek bio sretan. To je zaintrigiralo Siddharthu i tada je odlučio odustati od svog života princa kako bi potražio smisao života i kako okončati patnju i pronaći sreću. Siddhartha je krenuo u potragu da uči od najvećih svjetskih majstora joge i meditacije. Prakticirao je ekstremni oblik posta i meditacije 6 godina, živeći samo od sjemenki koje su mu puhale u krilo. Na kraju 6 godina Siddhartha je shvatio da nije pronašao odgovor na pitanje smisla života. Zapravo, osjećao je da su mu se misli još više pomutile od silne gladi.
Siddhartha je počeo vjerovati da put do sreće leži negdje između života krajnje luksuznog života koji je ostavio iza sebe i njegovog trenutnog života krajnjeg siromaštva. Sjedio je ispod smokve s lišćem u obliku srca i meditirao nekoliko dana. Kroz svoju meditaciju, Siddhartha je doživio epifaniju i postao prosvijetljen. Počeo je shvaćati da je odgovor na životnu patnju ukidanje želje. Vjerovao je da ljudi pate jer žele da stvari budu na određeni način umjesto da prihvate činjenicu da se stvari uvijek mijenjaju. Vjerovao je da će s tim prihvaćanjem nestati strah od bolesti, starosti i smrti. Vjerovao je da se bez tog straha konačno može stati na kraj vlastitoj patnji i na kraju postići nirvana . Nirvana je transcendentno stanje u kojem nema patnje, želje niti osjećaja sebe. Nakon dostizanja nirvane, osoba bi bila oslobođena ciklusa reinkarnacije.
Četiri plemenite istine
Nakon ovog prosvjetljenja, Siddhartha je postao Buddha. Otišao je u svijet kako bi druge naučio onome što je otkrio. Njegovi sljedbenici zvali su se Sangha , budistička zajednica redovnika, redovnica, novaka i laika. Buddha je ustanovio četiri plemenite istine.
Prva plemenita istina je da je život ispunjen patnjom (koja se također naziva dukkha ) ili nezadovoljstvom. Život će uvijek biti nezadovoljavajući jer ljudi brinu o prolaznosti života i o tome da život ne ispunjava njihova očekivanja. Ljudi su pogođeni željom da stvari ostanu iste. Žele zadržati najbolje trenutke svog života ili svojih voljenih, dok se zapravo život uvijek mijenja.
Druga plemenita istina je da je dukkha uzrokovana željom i činjenicom da se ljudi drže svojih želja: imovine, ljudi i samog života. Ljudi žele stvari koje nemaju i žele da se dobre stvari u životu koje imaju nikada ne promijene. Međutim, posjedi su privremeni i ljudi rastu i mijenjaju se te na kraju stare i umiru. Buddha je podučavao da ne možete željeti postojanost u prolaznom svijetu. Ova će želja uvijek dovesti do patnje. Buddha je učio da osoba mora uživati u onome što ima bez vezanosti, kako bi okončala patnju i imala sretan život, te ne smije željeti stvari koje nema.
Treća plemenita istina je da postoji način da se prekine patnja. Buddha je učio da, budući da smo sami uzrok vlastite patnje, moramo biti i rješenje. Možda ne možemo kontrolirati ono što nam se događa, ali možemo kontrolirati svoju reakciju na ono što se događa.
Četvrta plemenita istina je da se slijeđenjem Buddhinog plemenitog osmostrukog puta može pronaći kraj patnji.
Plemeniti osmerostruki put
Plemeniti osmerostruki put, poznat i kao Srednji put, način je da promijenite način razmišljanja kako biste postigli sreću. Buddha je vjerovao da će slijeđenje Osmerostrukog puta dovesti do sreće. Vjerovao je da ako netko može očistiti svoj um od želje i potrebe da kontrolira prolaznost života, tada će moći uživati u svakom trenutku kako dolazi.
Osam koraka su
- ispravno gledište: prihvaćanje Četiri plemenite istine
- ispravna misao: shvaćanje da vam vaš najgori neprijatelj ne može nauditi više od vaših vlastitih misli i da biste trebali ispuniti svoj um pozitivnošću i suosjećanjem za sebe i druge
- ispravan govor: koristite pozitivne riječi kada govorite, a ne negativne riječi kao što su uvrede, ogovaranje i laži
- ispravno djelovanje: ponašaj se ljubazno i suosjećajno prema svim živim bićima i pristani na život pun nenasilja ili ahimse
- ispravan način života: izbjegavajte raditi posao ili rad koji šteti drugim živim bićima i odaberite poštenje i ljubaznost
- ispravan napor: uložite napor da otvorite svoj um dobrim mislima dok izbacujete negativne misli
- ispravna svjesnost: ostanak u sadašnjosti bez razmišljanja o prošlosti ili brige o budućnosti, pritom pazeći da ne osuđujete druge ili sebe
- prava koncentracija: korištenje meditacije za fokusiranje uma i dopuštanje boljeg uvida u sebe, druge i svijet
Još jedno temeljno vjerovanje u budizmu je karma . Karma nalaže da svaka akcija ima reakciju, tako da će vaša dobra djela izroditi dobre stvari u ovom ili sljedećem životu, dok će vam se loša djela kasnije vraćati. Padmasambhava, legendarni indijski budistički mistik rekao je da "ako želite znati o svom prošlom životu: pogledajte svoje sadašnje tijelo; ako želite znati svoju budućnost: pogledajte svoj um." Karma utječe na to kako ćete se roditi nakon smrti, ali svatko ima moć promijeniti i učiniti svoj život boljim fokusiranjem na činjenje dobra.
Samsara je još jedno temeljno vjerovanje budizma. Dok je reinkarnacija ponovno rođenje duše u drugom tijelu, samsara je cijeli ciklus. Samsara je kontinuirani ciklus rođenja, života, smrti i ponovnog rođenja za sva živa bića. Kada je Buddha dostigao prosvjetljenje, bio je oslobođen ciklusa samsare jer je postigao nirvanu. Osmerostruki put je poput 8 žbica na kotaču koji se okreću zajedno. Želja i karma razlog su za nastavak ciklusa i jedini način da se prekine ciklus je prekinuti vlastitu želju, a time i njihovu patnju.
Širenje budizma
Nakon što je Buddha postigao prosvjetljenje, proveo je sljedećih 45 godina svog života putujući po cijeloj Indiji podučavajući svoja vjerovanja. Umro je u dobi od oko 80 godina, a njegovi sljedbenici, Sangha, nastavili su širiti njegova učenja o ispravnom načinu života ili Dharmi diljem Indije i Azije. Dok je budizam započeo u Indiji, s vremenom je opao i hinduizam je i danas najpopularnija indijska religija. Međutim, budizam ostaje istaknut u većem dijelu istočne i jugoistočne Azije. Postoje deseci različitih grana budizma kao što je Theravada, koja je popularna u Šri Lanki, Mijanmaru, Tajlandu, Kambodži i Laosu. Druga grana je Mahayana, koja je popularna u Nepalu, Tibetu, Mongoliji, Kini, Vijetnamu, Koreji, Tajvanu i Japanu. Sekta mahajane je Vajrayana (budizam dijamantnih vozila), koju mnogi nazivaju tibetanskim budizmom. Dalaj Lama je vrhovni vođa tibetanskog budizma i tradicionalno je bio vođa tibetanskog naroda. Pedesetih godina prošlog stoljeća Kina je preuzela Tibet i sada Dalaj Lama živi u egzilu u Indiji. Danas u svijetu postoji više od 500 milijuna budista.
Budisti, kao i većina azijskih tradicija, slijede lunarni kalendar koji se temelji na mjesečevim ciklusima. Svaki mjesec u lunarnom kalendaru počinje kada je mladi Mjesec i svaki mjesec traje 29-30 dana. Svaka budistička godina je oko 10 dana kraća od zapadne godine. Važni dani u mjesecu za budiste su dani kada je pun mjesec ili mladi mjesec.
Glavni budistički festival u godini je Budin dan, Wesak ili Vesak koji je proslava Buddhinog rođenja, prosvjetljenja i smrti. Budistički domovi ukrašeni su šarenim lampionima i zastavama. Budisti posjećuju svoje lokalne hramove radi službi i učenja te daju darove redovnicima. Još jedan praznik je budistička Nova godina. Ovo je vrijeme za meditaciju i samorefleksiju te pronalaženje načina za poboljšanje sebe. Također uključuje čišćenje i ukrašavanje doma te davanje darova koji donose sreću. Za mnoge budiste, Nova godina se slavi kada nastupa kineska (lunarna) nova godina, no drugi budisti mogu slaviti na drugi dan i to ovisi o zemlji i sekti budizma.
Theravada budisti slave dan Dharme na dan punog mjeseca u srpnju. Označava početak Buddhinog učenja. Ubrzo nakon Buddhinog prosvjetljenja, otišao je potražiti svoje učenike i poučio ih o svom iskustvu i svom otkriću Četiri plemenite istine i Osmerostrukog puta. Dan Dharme je usredotočen na ovo.Dan Parinirvane, ili Dan Nirvane, obilježava dan kada je Buddha umro i postigao Parinirvanu, ili potpunu Nirvanu. Rečeno je da je Buddha, kada je imao 81 godinu, znao da je došlo vrijeme da umre pa je legao i mirno umro ispod istog stabla Bodhi na kojem je prvi put dostigao prosvjetljenje. Ovaj se praznik obilježava u veljači.
Budisti bogoslužju u budističkom hramu ili samostanu. Hramovi uključuju viharu, chaityu, wat, pagodu i stupu.Stupe su strukture u obliku kupole podignute kao budistička svetišta koja sadrže relikvije, obično pepeo budističkih redovnika, a budisti ih koriste kao mjesto za meditaciju.
Budisti koriste niz simbola i svetih predmeta. Japamala iliMala su molitvena zrnca koja se koriste u budizmu, kao i u drugim religijama poput hinduizma, džainizma i sikhizma. Obično imaju 108 zrnaca koja se koriste za molitvu. Također mogu imati 27 perli koje se broje četiri puta. Još jedan sveti predmet u budizmu su molitveni kotači, koji imaju šuplji cilindar koji sadrži čvrsto smotani papir s mantrom ili molitvama. Kad se kotači zavrte, molitve poslane se množe. Ostali sveti predmeti uključuju prikaze Buddhe, molitvena zvona, školjke i pjevajuće zdjele. Simbol Om , koji predstavlja krajnju stvarnost, svijest ili Atmana, pjeva se u budizmu, kao i u hinduizmu, džainizmu i sikizmu.
Budisti vjeruju da ne biste trebali pokušati nauditi nijednom živom biću. Mnogi su budisti zbog toga vegani ili vegetarijanci. Većina budista ne vjeruje niti štuje jednog Boga ili više bogova kao u drugim religijama, već umjesto toga slijede učenja Bude i štuju ga kao oblik poštovanja. Budisti vjeruju u živjeti dobar i moralan život i kao što Dalaj Lama kaže: “ ... vjeruju da je sama svrha života biti sretan. Iz same srži našeg bića želimo zadovoljstvo. ... Budući da nismo samo materijalna stvorenja, pogrešno je sve svoje nade u sreću polagati samo u vanjski razvoj. Ključ je razviti unutarnji mir.”
Pomoću aktivnosti u ovom planu lekcije učenici će pokazati što su naučili o budizmu. Upoznat će se s okolišem, resursima, tehnologijama, religijom i kulturom budizma i moći će pokazati svoje znanje pisanjem i ilustracijama.
Cijene za Škole i Okruge
© 2024 - Clever Prototypes, LLC - Sva prava pridržana.
StoryboardThat je zaštitni znak tvrtke Clever Prototypes , LLC i registriran u Uredu za patente i zaštitne znakove SAD-a