Kad su se Kolumbo i njegovi ljudi prvi put iskrcali na karipske otoke vjerujući da su stigli do Azije, naišli su na naprednu civilizaciju ljudi koji su tamo živjeli tisućama godina. Pogrešivši gdje se nalazio, Kolumbo je te ljude nazvao Indijancima. Zapravo, bili su Taíno, Lucayan i Carib, autohtoni narodi Kariba. Oni su bili prvi narod Amerike koji je bio žrtva europske invazije, porobljavanja i kolonizacije, što je rezultiralo razornim posljedicama za autohtone narode Amerike.
Anacaona (1474. (?) –1504.) Poznata i kao Zlatni cvijet, bila je Taíno cacique (poglavica), vjerska stručnjakinja i pjesnikinja rođena u Xaragui (Haiti). Prije dolaska Kristofora Kolumba 1492. godine, Ayiti, danas poznat kao otok Hispaniola (Haiti i Dominikanska Republika), bio je podijeljen u pet kraljevstava (Xaragua, Maguana, Higuey, Magua i Marien). Anacaona je rođena u obitelji poglavara i bila je sestra Bohecia, poglavara Xarague. Naslijedila je svog brata Bohechia na mjestu šefa Xarague nakon njegove smrti. Pod Anacaoninom vlašću španjolski doseljenici i ljudi Xaragua koegzistirali su i vjenčali se. 1503., tijekom posjeta Xaragui, guverner otoka Nicolas Ovando sumnjao je u pobunu među prisutnim poglavarima Taina, uključujući Anacaonu. Ovando je naredio da poglavice budu zarobljeni i spaljeni, a Anacaona je uhićena i obješena na užas svojih ljudi.
Storyboard Tekst
Anacaona je rođena u Xaragui, Ayiti 1474. Ayiti je Ta íno riječ za Haiti i znači "zemlja visokih planina". H ispaniola je bila podijeljena na 5 kraljevstava: Jaragua, Maguana, Higuey, Magua i Marien. Anacoanin suprug Caonabo bio je najviši cacique (vođa) Maguane, a njezin brat Bohech í o Jaragua.
Ta íno je u početku dočekao Kolumba i njegove ljude 1492. godine, čak im je pomogao i izgraditi svoju prvu utvrdu La Navidad. Međutim, izbile su borbe između Španjolaca i Ta í noa i utvrda je uništena. Anacaonin suprug osumnjičen je za organizaciju napada, a otet je 1493. godine i poslan brodom gdje je umro. Anacaona je otišla živjeti s bratom u Jaraguu . Kad je umro, ona je postala cacique. Anacaona je pokušala održati mir istodobno potvrđujući prava svojih ljudi na vlastiti suverenitet. Bila je poznata kao velika vjerska vođa i skladateljica balada i pripovjedačkih pjesama nazvanih í tos.
Unatoč njezinim naporima da održi prijateljske odnose, španjolski je guverner Nicolás de Ovando 1504. godine poželio preuzeti više zemlje od Ta í br. Prevario je 80 Ta í no plemića da dođu na festival. Tamo je pokrenuo iznenadni napad i bili su masakrirani. Zatim je Ovando optužio Anacaonu za izdaju. 1504. Anacaona je obješena na užas svog naroda. Ovandovi postupci užasnuli su i kraljicu Isabellu. Kad je čula za njegove zločine, smijenila ga je s mjesta guvernera. Anacaona, "Zlatni cvijet", pamti se kao mučenik za narod Ta í no.
Anacaona "Zlatni cvijet" (1474.-1504.) Ta íno cacique, pjesnik i mučenik